Vjerojatno često pročitaš članak u kojem se kao recept za skidanje masnog tkiva i gubitak kilograma spominje kalorijski deficit.
Manje unosiš, više trošiš i – to je to.
Logično – što više smanjiš hranu ili više trošiš – više ćeš i skinuti.
Je li zaista tako?
Teoretski zvuči vrlo jednostavno.
Želiš skinuti masno tkivo?
Moraš biti u kalorijskom deficitu.
To je točno.
Ali onda ljudi iz toga izvuku zaključak:
Ako je manji unos dobar, onda je još manji unos još bolji.
Pa žena koja je do jučer jela 2.000 kcal od sutra odluči jesti 1.200.
Izbaci kruh.
Izbaci tjesteninu.
Izbaci večeru.
Preskoči doručak.
Doda još kardio treninga.
Krene trčati.
I vaga stvarno krene dolje.
Problem je što naše tijelo nije tablica s brojkama.
Naš organizam ima jedan od najvažnijih prioriteta: preživjeti.
Iako mi živimo u svijetu u kojem je hrana dostupna u svakom trenu, naši fiziološki mehanizmi nisu nastali u posljednjih 100 godina.
Razvijali su se kroz desetke tisuća godina u uvjetima u kojima dostupnost hrane nije bila slučaj.
I zato tijelo na veliki i dugotrajan manjak energije nema odgovor:
“Baš super, želimo stati u manje traperice, pa ćemo potrošiti što više masnog tkiva.”
Tijelo će stisnuti sve moguće panik tipke, počet će se prilagođavati i pokušat će smanjiti potrošnju i povećati vjerojatnost da ćeš pronaći i pojesti hranu.
Što se posljedično događa?
1. Smanjit ćeš nesvjesne radnje – nesvjesno
Postoji nešto što se zove NEAT — non-exercise activity thermogenesis.
To je sva energija koju trošiš na nesvjesne radnje i aktivnosti koje nisu vježbanje.
Stajanje umjesto sjedenja.
Gestikuliranje.
Spontano ustajanje i kretanje tijekom dana.
Micanje glavom lijevo/desno.
Kad drastično smanjiš kalorije, tijelo može spontano smanjiti upravo takvu aktivnost i smanjiti potrošnju za takve radnje.
A ta potrošnja čini prilično veliki udio u cjelokupnoj dnevnoj potrošnji.
2. Postaješ gladnija
Ovdje se ne radi o tvom karatkteru.
Tijelo ima cijeli sustav kojim regulira glad, sitost i energetsku ravnotežu.
Kod gubitka tjelesne mase i energetskog deficita mogu se promijeniti signali povezani s apetitom, a među njima i grelin, hormon koji sudjeluje u signaliziranju gladi.
Drugim riječima:
Tvoje tijelo postaje jako dobro u tome da ti objasni zašto ti je baš sada npr. – potrebna čokolada.
Počinješ više razmišljati o hrani.
Primjećuješ hranu koju prije nisi ni registrirala.
“Cravingsi” postaju jači.
Porcije koje su ti prije bile dovoljne odjednom izgledaju male.
I zato nakon nekoliko tjedana ekstremne restrikcije često slijedi odustajanje.
3. Može se smanjiti i bazalni metabolizam
Ako izgubiš tjelesnu masu, logično je da tijelo troši nešto manje energije za redovne procese, odnosno jako će se potruditi da to bude manje.
Dodatno, ako si usput izgubila i nešto mišićne mase – a sigurno jesi, onda će i potrošnja biti manja.
Da se prisjetimo – mišić je “najskuplji” organ i najviše troši u mirovanju.
Sve ovo zajedno ne znači da si “uništila metabolizam”.
I ne znači da zbog toga više ne možeš smršavjeti.
Možeš. Ali da je sporije i teže, svakako je.
Kod svake tjelesne promjene prioritet je, uz smanjivanje masnog tkiva – očuvanje mišićne mase i zdravlja.
A upravo zato su nam važni trening snage, dovoljan unos proteina, oporavak i deficit koji nije nepotrebno agresivan.
Posebno ženama nakon 35. i 40. godine jer uz svaki agresivniji deficit dolazi i do gubitka mišića – tkiva koje će im trebati za snagu, funkcionalnost i zdravlje u desetljećima koja dolaze.
U nekom trenu i restriktivna dijeta završi.
Skinula si nekoliko kilograma.
Gladna si.
Umorna si.
Jedva čekaš ponovno jesti “normalno”.
I vraćaš se starim navikama.
Kilaža se počne vraćati.
Pa nakon nekoliko mjeseci ponovno kreće:
“Od ponedjeljka sam na dijeti.”
I opet krećemo s istim.
Ne zato što prethodna dijeta nije bila dovoljno restriktivna.
Nego zato što nikad nisi izgradila način prehrane koji možeš održavati kada nisi na dijeti.
I tu je najveći problem svih brzih dijeta.
Slijepo pratiš plan, ali ne naučiš kako tvoje tijelo funkcionira i koje odgovore daje na tvoje određenje korake.
Kako bi trebao izgledati tvoj doručak.
Kako složiti ručak kada nemaš vremena.
Što pojesti kada putuješ.
Kako otići na večeru i popiti čašu vina bez osjećaja da si “sve zeznula”.
Kako jesti kada nemaš savršene uvjete.
Kako razlikovati glad od navike.
Kako imati rutinu bez opsesije.
I zato nakon 10, 15 ili 20 godina dijeta većina žena često zna sve o mršavljenju, a još uvijek ne zna kako održavati tjelesnu masu niti kako se pravilno hraniti.
Ako si došla do ovog dijela teksta (i vjerojatno ti se do sada već dignula kosa na glavi), vjerujem da te zanima što onda napraviti?
1. Ne pokušavaj smršaviti najbrže što možeš. I ne paničari oko brojke na vagi.
Pokušaj napraviti proces koji možeš dovoljno dugo održavati.
Zamisli bilo koju kombinaciju obroka i tjelesne aktivnosti.
Možeš li zamisliti da to radiš sljedećih godinu dana?
Ako ne možeš, onda je pristup svakako preagresivan.
I znam da umjeren i postepen proces nije ni pribliđno toliko uzbudljiv kao “minus 5 kg u mjesec dana”, ali dugoročno je svakako korisniji ako tijekom tog procesa možeš normalno funkcionirati, trenirati, spavati i živjeti.
2. Radi vježbe snage i jakosti.
Nemoj samo dodavati još kardija, skakutanja i još više smanjivati hranu.
Da, trening snage i jakosti može biti jako dosadan, ali gradi mišiće, prevenira smanjivanje gustoće kostiju, čuva tvoju vitalnost i mobilnost i ne – nećeš izgledati “nabijeno”.
Nabijeno izgledaš samo kad imaš višak masnog tkiva. A to želimo smanjiti.
3. Jedi dovoljno proteina i vlakana.
Ne samo zato što su “zdravi” i svi kažu da “moraš”, nego zato što pomažu u davanju osjećaja sitosti, grade i čuvaju mišićnu masu i grade strukturu prehrane.
4. Obrati pozornost i na ostalo kretanje, ne samo na vježbanje.
Vježbanje čini najmanji udio tvoje dnevne tjelesne potrošnje. I to što si odradila trening, ne znači da sad možeš pojesti više nego što si isplanirala.
I da, dnevni koraci igraju veliku ulogu.
Ne treba biti 10.000, ali se potrudi napraviti više nego što to radiš sada. Svaki dan.
5. Spavaj.
Iako zvuči banalno, kvalitetan san je i dalje boljka većine žena. Zbog dnevnih obaveza i stresora koje proživljavamo kroz dan, teško nam je pripremiti se za spavanje, utonuti u restorativne faze sna, a onda u konačnici i oporaviti se.
Kada manje spavaš, glad se povećava i trošenje masnog tkiva je teže.
I možda najvažnije – ne mijenjaj svaki dan pristup za koji si se odlučila.
Ako vaga tjedan dana ne ide dolje, to ne znači da automatski još nešto moraš odmah izbaciti.
Tjedan dana je premali vremenski period da bi pokazao što se točno događa i ima li napretka.
Jer napredak nije samo manja brojka na vagi, već niz drugih parametara: jesu li se smanjili centimetri, kako ti stoji odjeća, kako se osjećaš, jesi li manje nervozna i slično.
Ta promjena se neće dogoditi u tjedan dana i zato pratimo. Dugoročno.
Mjere.
Fotografije.
Trening.
Korake.
Ciklus.
San.
Stres.
Probavu.
Dosljednost.
I tek tada odlučujemo treba li nešto mijenjati.
Jer tijelo nije kalkulator u koji upišeš minus kalorije = minus kilogrami.
Kalorijski deficit jest potreban za gubitak masnog tkiva.
Ali način na koji ga napraviš odlučuje hoćeš li ga moći održavati dovoljno dugo da zapravo dobiješ rezultat koji želiš.
I hoćeš li taj rezultat znati zadržati.
Cilj prehrane i vježbanja nije taj da ti svakih mjesec dana treba novi plan ili dijeta,
već je cilj da i za godinu dana možeš živjeti “normalno” i vidjeti napredak.