Sigurna sam da svaki dan u nekom razgovoru čuješ da netko “nešto uzima”.
I danas ti za doslovno svaki problem netko pokušava prodati suplement.
Umorna si? Uzmi ovo.
Loše spavaš? Ovo.
Ne možeš smršavjeti? Ovo.
Brain fog? Ovo.
Koža, kosa, nokti? Imam nešto i za to.
Hormoni? Naravno da postoji neka bočica.
I na kraju imaš policu punu suplemenata od kojih pola zaboraviš popiti, za drugu polovicu više ni ne znaš zašto si ih kupila, a svaki dan imaš osjećaj da postoji još nešto što bi “trebala” uzimati.
Ako ti je to postalo naporno i stvara ti samo anksioznost – nisi jedina.
Danas je suplementacija postala jako dobar marketing.
Trebaju li ti suplementi? Ne.
Mogu li ti pomoći i olakšati život? Apsolutno da.
Suplementi trebaju biti ono što im ime govori – dodatak.
Mogu biti pomoćni alat za očuvanje i izgradnju mišićne mase, kvalitetniji trening, ispunjavanje potreba za određenim nutrijentima i bolji oporavak.
Ali ne mogu zamijeniti prehranu.
Ne mogu zamijeniti trening.
Ne mogu zamijeniti tjelesnu aktivnost.
Ne mogu zamijeniti san.
I ne mogu poništiti sjedilački način života.
Možeš imati cijelu policu suplemenata, ali ako jedeš premalo proteina, spavaš pet sati, ne treniraš i većinu dana provedeš sjedeći – nema ni tablete ni magućne formule koja će za tebe odraditi glavni dio posla.
I ne postoji univerzalna lista suplemenata koju bi svaka žena trebala uzimati.
Članak koji navodi kako “svim ženama nedostaje ovo ili ono” često ima neko znanstveno i istraživačko uporište, ali ne zna ništa o tebi.
Ne zna što jedeš.
Ne zna koliko se krećeš.
Ne zna vježbaš li.
Ne zna tvoje nalaze.
Ne zna uzimaš li lijekove.
Ne zna kakva ti je faza života.
I ne zna što ti zapravo nedostaje u ovom trenutnku.
Neke vrijednosti ima smisla provjeriti laboratorijski, neke procijeniti prema prehrani, a neke eventualno uzimati samo određeno vrijeme.
Jer više nije uvijek bolje.
Ako si jednom imala manjak nekog mikronutrijenta i uzimala ga kroz suplementaciju, ne znači da ga trebaš piti do kraja života.
Okolnosti se mijenjaju.
Prehrana se mijenja.
Potrebe se mijenjaju.
A višak nekih mikronutrijenata također može biti problem.
Zato za većinu suplementacije imam tri jednostavna pravila:
1. Provjeri treba li ti.
2. Provjeri ima li dokazanu funkciju za ono što želiš postići.
3. Provjeri oblik i dozu.
I tek onda razmisli o kupnji.
Ipak, postoje tri stvari koje smatram najkorisnijima, posebno ženama koje vježbaju.
1. PROTEIN U PRAHU
Proteinski shake nije čarobni napitak za izgradnju mišića niti za skidanje masnog tkiva.
I nije zamjena za kvalitetnu prehranu.
Ali je jedan od najpraktičnijih načina da uneseš dovoljno proteina kada okolnosti to jednostavno ne dozvoljavaju.
Ako u obroku želiš 25–30 g proteina, možeš pojesti meso, ribu, jaja, skyr, posni sir…
Ali što ako si na putu?
Kasniš na posao?
Ujutro jednostavno ne možeš jesti?
Voliš zobene, ali ne želiš uz to jesti jaja ili sir?
Nemaš ništa pripremljeno?
Popij shake.
Da, whey je procesuirana hrana.
Ali procesuirano ne znači automatski loše i nezdravo.
Kontekst je bitan.
Ako biraš između kvalitetnog obroka i wheya – biraj obrok.
Ako biraš između wheya i toga da četiri sata ne pojedeš ništa pa u 16 sati pojedeš prvo što pronađeš – whey ima itekako smisla.
Većina žena s kojima radim jede puno manje proteina nego što misle i nego što im je potrebno za redovne metaboličke procese.
A očuvanje mišićne mase s godinama postaje sve važnije. Ne samo zbog izgleda.
Već zbog toga jer nakon 28-30. godine prirodno počinjemo gubiti mišićnu masu. I kroz 10 godina gubimo čak 7-10% aktivne mišićne mase.
Mišići znače snagu, funkcionalnost, zdravlje kostiju, metaboličko zdravlje i kvalitetu života.
A što je uopće whey?
Whey je jednostavno – sirutka.
Kod proizvodnje sira mlijeko se razdvaja na čvrsti dio i tekuću sirutku. Ona se zatim filtrira, koncentrira i suši te dobivamo proteinski prah.
Možeš li piti sirutku? Možeš. Ali ti za 20g proteina treba minimalno 2L sirutke.
Što se tiče oblika wheya, naići ćeš najčešće na:
whey koncentrat: nešto manje proteina, nešto više laktoze i masti
whey izolat: veći udio proteina i vrlo malo laktoze
hidrolizirani whey: protein je enzimskom hidrolizom djelomično razgrađen na manje peptide.
Postoje i drugi proteinski prahovi – kazein, koji je glavni protein mlijeka i sporije se probavlja, zatim proteini graška, soje, konoplje, jaja…
Ali ako nemaš specifične probavne probleme i nisi profesionalna sportašica, ne razbijaj glavu oko izbora.
Pogledaj deklaraciju.
Koliko proteina dobivaš po mjerici?
Koliko ima dodanog šećera?
Kako ga podnosiš?
I ono što je vrlo važno – je li ti ukusan?
Jer najbolji protein na svijetu koji će ti dvije godine stajati neotvoren u kuhinji jer ti nije fin ili ti ne “sjeda” dobro na želudac – nije najbolji protein za tebe.
Jedna od prednosti wheya je i leucin.
Leucin je esencijalna aminokiselina i važan signal za pokretanje sinteze mišićnih proteina.
Otprilike 25–30 g kvalitetnog whey proteina najčešće će dati oko 2,5–3 g leucina.
Naravno, leucin možeš dobiti i hranom.
Prednost wheya nije neka magična aminokiselina koju hrana nema, nego to što ti omogućuje da brzo, jednostavno i bez pripreme uneseš kvalitetan protein.
2. KREATIN MONOHIDRAT
Ako bih trebala izdvojiti jedan od najistraženijih suplemenata, i to istraživanjima na ljudima i kroz dugi niz godina, a da ima najviše benefita – to bi bio kreatin monohidrat.
Kreatin već imamo u svom tijelu, ali u manjim količinama. On sudjeluje u brzom stvaranju energije u stanici i može pomoći izgradnji izdržljivosti, snage i boljeg oporavka, a uz trening onda i očuvanju odnosno izgradnji mišićne mase.
A nama ženama s godinama upravo to postaje sve važnije.
I kreatin nije tema samo kada pričamo o mišićima ili snazi, već je sve potvrđenija njegova uloga u funkciji mozga i kognitivnim sposobnostima.
Zato je posebno koristan ženama u razdoblju perimenopauze, kada se često počnu pojavljivati simptomi poput brain foga
I ne – kreatin te neće napraviti “nabildanom”.
Niti ćeš od njega dobiti masno tkivo.
Niti ćeš “navući” vodu.
Kreatin monohidrat. 3–5 g dnevno. Svaki dan.
Čak i u starijoj dobi.
Ne moraš ga ciklirati.
Ne moraš ga uzimati samo kada treniraš.
3. MAGNEZIJ
Magnezij nije važan samo za opuštanje mišića.
Sudjeluje u velikom broju procesa u našem tijelu, uključujući funkciju živčanog sustava, mišića i proizvodnju energije.
Ali ni ovdje nije svejedno što kupuješ.
Ženama najčešće preporučujem magnezijev bisglicinat, a postoje i drugi oblici poput citrata, malata ili treonata.
Ono što nikad nije opcija su šumeće tablete jer one najčešće sadrže magnezijev oksid koji ima slabiju bioraspoloživost i češće uzrokuje probavne smetnje.
Postoji i ionski oblik magnezija koji se stavlja direktno na kožu i pokazao se kao izvrstan za trenutno olakšanje prilikom grčeva, bolova, pa čak i stanja sa kožom.
Poanta je pronaći oblik koji ti odgovara i koristiti ga kada za njega postoji razlog.
A sve ostalo?
Ovisi o tebi.
Ako si primjerice sklona čestim prehladama i respiratornim infekcijama, može imati smisla razmišljati o cinku tijekom jesenskog i zimskog perioda.
Ali ni cink nije nešto što bih pila cijelu godinu “za svaki slučaj”.
Dugotrajno uzimanje visokih doza može, između ostalog, ometati apsorpciju bakra.
Isto vrijedi i za ostale vitamine i minerale.
Više nije nužno bolje.
Vitamin D
Vitamin D je jedan od nutrijenata kod kojih manjak nije rijedak, ali to ne znači da ga treba uzimati “napamet”.
Ako sumnjaš na nedostatak – napravi laboratorijsku pretragu i vidi kakve su vrijednosti.
Tek onda odluči treba li ti suplementacija i u kojoj dozi.
Omega-3
Ako rijetko jedeš masnu ribu, suplementacija omega-3 može imati smisla.
Ali ovdje moraš znati čitati deklaraciju.
Dvije omega-3 masne kiseline koje nas posebno zanimaju su: EPA i DHA.
EPA i DHA povezane su s funkcijom srca i metabolizmom triglicerida; EPA sudjeluje u regulaciji upalnih procesa, dok je DHA važna strukturna komponenta mozga i mrežnice oka.
I najčešće na većini ambalaža piše: FISH OIL – 1000 mg.
Ali to ne znači da dobivaš 1000 mg EPA + DHA, najčešće je zbroj jedva 400mg, a sve ostalo su zapravo druga riblja ulja.
Koliko ti EPA + DHA stvarno treba ovisi o tome koliko ribe jedeš, zašto ih uzimaš i postoji li neka dodatna zdravstvena indikacija.
I na kraju da ne zaboravimo slučajno – kolagen.
Kolagen se danas stavlja doslovno u sve.
Kavu.
Vodu.
Smoothie.
Čokoladice.
Ali što je zapravo kolagen? Protein.
Njegove najzastupljenije aminokiseline su glicin, prolin i hidroksiprolin.
I kada popiješ kolagen, tvoje tijelo ne kaže:
“Aha, kolagen. Brzo ga pošalji u kožu ispod očiju.”
Tijekom probave proteini se razgrađuju na aminokiseline i manje peptide, koje tijelo zatim koristi prema svojim potrebama. A naše tijelo samo sintetizira kolagen.
Za to su mu potrebne odgovarajuće aminokiseline i drugi nutrijenti, među kojima je posebno važan vitamin C.
Zato prije skupe kutije kolagena prvo postavi sebi puno dosadnija pitanja:
Jedem li dovoljno proteina?
Jedem li dovoljno kvalitetno?
Unosim li dovoljno vitamina C?
Spavam li dovoljno?
Pušim li?
Pretjerujem li s UV zračenjem?
Jer suplement kolagena neće poništiti sve ostalo što radiš protiv vlastite kože i vezivnog tkiva.
Znači li to da je kolagen beskoristan?
Ne.
Postoje istraživanja koja pokazuju određene potencijalne koristi hidroliziranog kolagena odnosno kolagenskih peptida za hidrataciju i elastičnost kože, ali riječ je o dodatku. Ne temelju.
Ako već jedeš dovoljno proteina, treniraš, prehrana ti je sređena i želiš dodatno podržati kožu ili vezivno tkivo – onda možeš razmišljati o kolagenu.
Ali ako ti netko obećava da će ti jedna mjerica dnevno izbrisati bore, izliječiti zglobove, zaustaviti starenje i vratiti kožu od prije 20 godina – neće.
I zato, ako trenutno imaš cijelu policu suplemenata i svaki dan razmišljaš:
“Što sam ono danas još trebala popiti?” ili “Što bih JOŠ mogla kupiti?”…
Prvo složi temelje:
Hrana.
Dovoljno proteina.
Trening.
Kretanje.
San.
Hidracija.
Oporavak.
A onda suplementima nadopuni ono što ti stvarno nedostaje.
Suplementacija može biti odličan alat.
Ali ne može odraditi onaj glavni posao umjesto tebe.