Zdravlje i funkcija mozga ovise o više faktora, a na većinu možeš utjecati već sada.
Mozak je metabolički izuzetno aktivan organ koji troši oko 20 % ukupne energije organizma. Iz tog razloga, kvalitetna prehrana i tjelesna aktivnost imaju izravan utjecaj na kognitivne funkcije, raspoloženje i dugoročno zdravlje mozga.
Promjene povezane s neurodegenerativnim bolestima mogu se početi razvijati desetljećima prije pojave prvih simptoma, često već u četrdesetima. Primjerice, demencija koja se dijagnosticira u starijoj dobi, ne pojavljuje se preko noći, već je to proces koji se razvija desetljećima, zbog čega zdravlje mozga zapravo počinje s navikama koje gradimo već puno ranije.
I upravo zato je važno na zdravlje mozga gledati kao na dugoročnu investiciju.
Mozak je ujedno neuroplastičan organ, što znači da se tijekom cijelog života može prilagođavati, stvarati nove neuronske veze i učiti nove vještine.
Suprotno popularnom mišljenju, sposobnost učenja i razvoja ne nestaje s godinama.
Ta sposobnost se razvija kroz više vrsta stimulacije poput kretanja, mentalnih izazova, kvalitetan san i adekvatnu prehranu.
Veliki broj osoba, a posebice žena koje su navršile 35. godinu, u svakodnevnom životu primjećuju promjene i neke nove pojave poput tzv. “brain foga” – osjećaja slabije koncentracije, smanjenog fokusa, sporijeg razmišljanja ili zaboravljanja.
Iako takvi simptomi često imaju više uzroka (stres, hormonalne promjene, nedostatak sna, nepravilna prehrana), istraživanja pokazuju da redovita tjelesna aktivnost, stabilna razina glukoze u krvi i prehrana bogata nutrijentima mogu značajno podržati kognitivne funkcije.
Redovita tjelesna aktivnost poboljšava protok krvi u mozgu i potiče stvaranje novih neuronskih veza što ima važnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija.
Uz kretanje, važnu ulogu ima i prehrana bogata nutrijentima koji podržavaju rad živčanog sustava.
Namirnice koje posebno podržavaju zdravlje mozga uključuju:
- masnu ribu (srdela, skuša, losos): izvor omega-3 masnih kiselina (posebnice DHA i EPA) važnih za strukturu neurona (mozak sadrži značajnu količinu DHA) i te kiseline su neophodne za njegovu strukturu
- orašaste plodove i sjemenke: bogate zdravim mastima, vitaminom E i magnezijem
- bobičasto voće: izvor antioksidansa koji štite moždane stanice od oksidativnog stresa
- zeleno lisnato povrće: bogato folatom (B9), vitaminom K i fitonutrijentima
- jaja i jetrice: izvor kolina važnog za funkciju neurotransmitera i pamćenje
- maslinovo ulje: podupire kognitivne funkcije
- fermentirane namirnice (jogurt, kefir): važne za zdravlje crijevnog mikrobioma koji je ključan u poveznici s mozgom. Također, fermentirane namirnice stvaraju povoljne uvjete za stvaranje serotonina (“hormona sreće”) koji se proizvodi u crijevima
Uz kvalitetnu prehranu, za zdravlje mozga posebno su važni i redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, mentalna stimulacija, izlaganje dnevnom svjetlu i upravljanje stresom.
Također, veliki utjecaj na zdravlje mozga imaju unos alkohola i kofeina.
Alkohol izravno oštećuje neurone i remeti funkcije mozga, kao što remeti i REM fazu sna koja je ključna za oporavak, obradu emocija i dugoročno pamćenje, dok kofein može ometati protok krvi u mozak i s obzirom da se u tijelu zadržava 5-9h, može narušiti kvalitetu sna, što također ometa oporavak.
Briga o mozgu ne počinje u starosti, ona počinje puno ranije, kroz svakodnevne navike koje dugoročno čuvaju naše kognitivno zdravlje i kvalitetu života.