Sigurna sam kako si barem jednom vježbala u namjeri da potrošiš sve što si pojela.
Ili pogledala brojku potrošnje kalorija na pametnom satu nakon treninga.
Svi smo 🙂
Tužna istina – nisi potrošila ni približno toliko.
Pametni satovi nisu ni približno točni u procjeni potrošnje energije jer ona zavisi od niza drugih faktora, a sam trening ionako predstavlja najmanji dio tvoje ukupne dnevne potrošnje.
Gdje i kako zapravo trošimo energiju?
Ukupna dnevna potrošnja energije sastoji se od četiri komponente:
1. BMR – bazalni metabolizam
Ova brojka predstavlja energiju koje tvoje tijelo troši u stanju mirovanja – dok ležiš u budnom stanju. I koja je potrebna za životne funkcije: disanje, rad srca, mozga, organa, održavanje tjelesne temperature i održavanje tjelesne mase.
BMR predstavlja najveći dio dnevne potrošnje energije.
2. NEAT – Non exercise activity therogenesis
Predstavlja svakodnevnu spontanu i nesvjesnu aktivnost. Sva ona sitna kretanja koja radiš tijekom dana (gestikuliranje, kimanje glavom, lupkanje nogom i slično), a nisu planirani trening.
I ne, hodanje ne spada u NEAT.
3. TEF – termički efekt hrane
Da, trošiš energiju i dok jedeš, odnosno na probavui apsorpciju hrane.
I proteini imaju znatno veći termički efekt od masti i ugljikohidrata.
I zato uvijek kažem – kalorija nije samo kalorija.
Vrsta namirnica i omjeri imaju veliku ulogu u funkcioniranju našeg organizma.
4. EA – exercise activity
Planirana tjelesna aktivnost odnosno trening.
I upravo je to ono čemu većina pridaje najveću važnost kada želimo smršavjeti jer samo razmišljamo o tome koliko ćemo potrošiti.
Vježbanje kod prosječne osobe često čini oko 10% ukupne dnevne potrošnje energije, a ponekad i manje.
Zato je ideja da ćeš često pojesti što god želiš i koliko god želiš, pa ćeš to “spržiti” na treningu – suluda.
Niti jedna navika koja ne pridonosi tvom cilju (a tiče se i prehrane i spavanja i oporavka) ne može se poništiti jačim ili pametnijim treningom.
Trening ima skroz neke druge funkcije.
I jako je važan.
Pogotovo za žene nakon 35. godine.
Tjelesna forma je jedan od najčešćih naslova u portalima, člancima i obećanje velikog broja programa za vježbanje i mršavljenje.
Ali ono što bi nam zaista trebao biti prioritet u temama je zdravije, jače i funkcionalnije tijelo.
Prvenstveno jer se već nakon navršene 28. godine javlja sarkopenija – progresivan gubitak mišićne mase, snage i funkcije koji se događas godinama.
I mrvicu će biti kasno o tome razmišljati kad budeš imala 60.
Proces gubitka mišićnog tkiva počinje puno ranije, a postaje izraženiji kako starimo – posebno ako ne postoji odgovarajući podražaj kroz trening snage, dovoljno proteina i općenito aktivan život.
Kod žena se tome kasnije pridružuju i hormonalne promjene povezane s perimenopauzom i menopauzom.
Zato bi se ipak pitanja vezana za vježbanje trebala svoditi na to:
“Što i kako bi trebala raditi da sačuvam mišiće koje ću trebati sa 60, 70 i 80?“
Jer mišići nisu samo ono zbog čega ti bolje stoje traperice.
A jesu i to!
Oni su metabolički i funkcionalno izuzetno važno tkivo.
Treningom gradiš puno više od izgleda.
Trening snage pomaže ti:
- očuvati i izgraditi mišićnu masu i snagu,
- daje podražaj kostima, što je posebno važno za prevenciju smanjenja gustoće kostiju,
- poboljšava ravnotežu i koordinaciju, a time dugoročno smanjuješ i rizik od padova,
- pomaže očuvati pokretljivost zglobova i sposobnost normalnog kretanja,
- poboljšava inzulinsku osjetljivost i regulaciju glukoze,
- poboljšava funkciju kardiovaskularnog sustava,
- pomaže ti zadržati sposobnost da bez problema ustaneš s poda, nosiš vrećice, podigneš nešto teško, odeš na planinarenje, putuješ, potrčiš, čučneš i normalno živiš.
I, naravno, mijenja omjer mišićnog i masnog tkiva.
Ili, kako žene vole pojednostaviti svoje ciljeve:
„Želim se malo utegnuti.“
To zapravo znači da si napravila upravo ono što želimo nakon 40. godine:
sačuvala/povećala mišićno tkivo i smanjila količinu masnog tkiva.
Ako vježbanje i dalje doživljavaš samo kao kaznu za ono što si pojela ili kao alat za trošenje kalorija, tada će on vrlo teško postati dio tvog života i cjeloživotna navika.
Uvijek će postojati početak i kraj.
Kreneš u program.
Izdržiš nekoliko mjeseci.
„Skineš kilograme.“
I jedva čekaš da završi.
A onda se vratiš na staro.
Trening će ti pomoći i kod regulacije tjelesne mase.
Naravno da će utjecati na izgled.
Naravno da ćeš uz dobro posloženu prehranu imati bolji omjer mišićnog i masnog tkiva.
Ali to je samo dio slagalice.
Jer ideja vježbanja je da i u sljedećim desetljećima budeš samostalna, pokretna, vitalna.
Da možeš ustati iz kreveta bez pomoći.
Nositi vlastiti kofer.
Popeti se stepenicama.
Imati dovoljno snage i ravnoteže.
I što dulje biti samostalna u vlastitom tijelu.
Koji god da je tvoj trenutni cilj – gubitak kilograma, manje masnog tkiva, bolja forma ili samo više energije – trening je puno veća investicija od kalorija koje si potrošila tih 45 minuta.
Imaš samo jedno tijelo do kraja života.
Ne možeš ga zamijeniti. Ali možeš jako puno napraviti da što dulje dobro funkcionira.


